|
Analize genoma ljudi i čimpanzi pokazuju da DNK igra veliku ulogu nastajanju bodlji koje su kod ljudi potpuno nestale, ali su se zadržale kod drugih primata. To je dovelo i do širenja određenih regija u mozgu. Istraživanje je objavljeno u magazinu Nature.
Naučnici na univerzitetima Stanford, Georgia i Pensylvania je imalo za cilj praćenje evolucijskih promjena u ljudskoj DNK.
Uporedili su ljudski genom sa |
genomom čimpanzi. Fokusirali su se na bodlje na penisu i rast odrećenih regija mozga. Testirali su efekte nestalih djelova ljudske kože i nervnom tkivu, te pronašli dokaze za svoje tvrdnje.
Bodlje na penisu su slične bodljama koje se mogu naći kod mnogih sisara. O njihovoj ulozi se još uvijek vode rasprave. One mogu imati različite uloge kod različitih vrsta, a mogu povećati stimulaciju muškarca tokom parenja. Moguće je da podstiču žensku ovulaciju kod nekih vrste, a postoje i dokazi da mogu oštetiti ženske organe.
Naučnici smatraju i da bi bodlje mogle služiti za uklanjanje "čepova za paranje", materijala koji neke vrste odlažu u ženskim genitalijama kako bi spriječili druge mužjake da oplode istu ženku. Oni vjeruju da je gubitak bodlji povezan sa promjenom udvaranja. Gubitak bodlji bi doveo do manje osjetljivosti i dužeg snošaja, a mogao bi biti povezan i sa jačim vezama među partnerima i većom brigom za potomstvo.
|
